
Predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna objavio da je dogovorio tjedno primirje između Rusije i Ukrajine, naglašavajući svoj osobni odnos s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Trump je prošlog četvrtka rekao da je uvjerio ruskog predsjednika da tijekom brutalnog hladnog vala obustavi napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu.
Problem za Trumpa je u tome što do stvarne obustave borbi nije došlo - barem ne s ruske strane, piše Newsweek.
Ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olga Stefanišina službeno je State Departmentu dostavila detaljne dokaze o bombardiranju nakon navodnog primirja.
To znači da ruske rakete nisu pogodile samo ukrajinske ciljeve, nego i Trumpove samouvjerene tvrdnje o humanitarnoj pauzi u borbama.
Time je Putin svom navodnom prijatelju servirao još jedan trenutak TACO-a (Trump Always Chickens Out – Trump se uvijek povuče): što to znači za mirovne pregovore o okončanju rata?
Trumpovo "energetsko primirje" nikada nije jasno definirano
Trumpovo “energetsko primirje” s Rusijom trebalo je pokazati njegov prepoznatljiv talent za sklapanje dogovora. Umjesto toga, dovelo ga je u krajnje neugodnu situaciju.
“Osobno sam zamolio predsjednika Putina da tjedan dana ne gađa Kijev te gradove i mjesta tijekom ove… izvanredne hladnoće”, rekao je Trump na sastanku kabineta u Bijeloj kući krajem prošlog tjedna. Putin je na to “pristao”, tvrdio je Trump.
Međutim, iz Bijele kuće nije bilo nikakvog pojašnjenja o opsegu i vremenskom okviru te ograničene pauze. Tvrdnja da je Rusija pristala na primirje zapravo je dodatno naglasila nejasnoće Trumpova pristupa.
Nejasan stav Moskve
Dok je Trump sugerirao da je Putin pristao na potpunu obustavu napada na tjedan dana, Kremlj je kasnije tiho predstavio dogovor kao ograničen i kratkotrajan, s istekom 1. veljače.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da je Trump Putinu uputio “osobni zahtjev” da do 1. veljače obustavi napade na Kijev, opisujući taj potez kao pokušaj “stvaranja povoljnih uvjeta za pregovore”.
Pozivanje na 1. veljače odmah je otvorilo pitanja, s obzirom na to da je taj datum bio udaljen svega dva dana. Uz to, vremenske prognoze pokazivale su da će najhladniji dani zime nastupiti tijekom vikenda, što je dodatno dovelo u pitanje logiku tako usko definiranog primirja.
Tijekom cijelog rata Rusija je više puta ciljala ukrajinski energetski sustav u onome što ukrajinski dužnosnici opisuju kao pokušaj “oružavanja zime” - uskraćivanja topline, električne energije i pitke vode civilima tijekom ledenih uvjeta.
Na pitanje je li Moskva pristala na Trumpov prijedlog, Peskov je odgovorio: “Da, naravno.” No odbio je pojasniti odnosi li se dogovor samo na energetsku infrastrukturu ili na sve zračne napade te nije naveo kada je pauza trebala započeti i završiti.
Moskva poriče da je prekršila bilo kakav dogovor, tvrdeći da se nikada nije obvezala na tjedno primirje. Riječ je o poznatoj taktici Kremlja: ponuditi tek toliko suradnje da se smanji pritisak, a zatim nastaviti operacije uz tvrdnju da je Zapad pogrešno shvatio dogovor.
Ukrajina ostavljena na hladnoći
Otkako je kratkotrajno energetsko primirje propalo, ruske su snage pojačale napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, osobito energetsku mrežu.
U noći s ponedjeljka na utorak Rusija je lansirala oko 70 raketa i 450 dronova, ciljajući elektroenergetske sustave u Kijevu, Harkivu, Dnipru i drugim regijama, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
"Iskorištavanje najhladnijih dana zime kako bi se teroriziralo ljude Rusiji je važnije od diplomacije”, napisao je na X-u.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha napisao je: “Putin je čekao pad temperatura i gomilao dronove i rakete kako bi nastavio svoje genocidne napade na ukrajinski narod.
“Niti najavljeni diplomatski napori u Abu Dhabiju ovog tjedna, niti njegova obećanja Sjedinjenim Državama nisu ga spriječili da nastavi teror nad običnim ljudima tijekom najsurovije zime.”
Što govori desnica
Na desnici su reakcije na Trumpov pokušaj postizanja mira u Ukrajini izrazito podijeljene.
Trump je sinoć inzistirao da je Putin “održao riječ” o jednotjednoj obustavi napada.
Također je tvrdio da je primirje trajalo od nedjelje (25. siječnja) do nedjelje (1. veljače): “Bilo je u nedjelju, i on je išao od nedjelje do nedjelje.
“To je puno, znate, jedan tjedan — uzet ćemo bilo što, jer tamo je stvarno, stvarno hladno.”
Vođa republikanske većine u Senatu John Thune rekao je prošle godine: “Spremni smo predsjedniku Trumpu pružiti sve alate koji su mu potrebni da Rusiju konačno dovede za pregovarački stol na ozbiljan način.”
Međutim, neki republikanci u Kongresu kritizirali su Trumpovo postupanje oko predloženog mirovnog plana za Ukrajinu, tvrdeći da ide u korist Rusiji.
Senator Roger Wicker, republikanski predsjednik Odbora za oružane snage Senata, rekao je u studenome: “Ovaj takozvani ‘mirovni plan’ ima ozbiljne probleme i vrlo sam skeptičan da će donijeti mir. Ukrajina ne bi smjela biti prisiljena odreći se svog teritorija u korist jednog od najgorih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimira Putina.”
Što govori ljevica
Britanski premijer Sir Keir Starmer opisao je ovotjedne ruske napade na energetsku infrastrukturu kao “barbarske” i “posebno izopačene”.
Progresivni i demokratski čelnici oštro su kritizirali Trumpov mirovni plan za Ukrajinu, nazivajući ga loše osmišljenim i opasno jednostranim.
Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer rekao je: “Vladimir Putin je nasilnik i koljač. A Trumpov takozvani ‘mirovni plan’ tom nasilniku i koljaču daje gotovo sve što želi. Postoji samo jedna riječ za ovaj plan: kapitulacija.”
Što to znači za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine
Dužnosnici su nedavne kontakte ruskih i ukrajinskih izaslanstava opisali kao konstruktivne, no nakon više od godinu dana diplomatskih napora Trumpova administracija još nije postigla proboj u ključnim pitanjima rata — tko zadržava ukrajinski teritorij koji je okupirala ruska vojska. Sveobuhvatno rješenje i dalje se čini dalekim.
Pregovarači iz Moskve i Kijeva trebali bi se ponovno sastati ovog tjedna u Abu Dhabiju, a razgovori su zakazani za srijedu i četvrtak.
Primirje je često prvi i najkrhkiji korak svakog mirovnog plana, jer stvara prostor za diplomaciju i humanitarnu pomoć. U tom smislu, Trumpovo “energetsko primirje” — nije uspjelo.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare